Hagada je konačno u bila u Pragu
Izložba je otvorena u Jeruzalemskoj synagogi uz podršku i prisustvo nj.e.Nediljka Bilića, gradonačelnika Sarajeva gosp. Alije Behmena, predsjednika jevrejske zajednice BiH nj.e. Jakoba Fincija, i izdavača Gorana Mikulića.
Program su nam upriličili glavni organizatori izložbe, Mirko Jelčić i Jasenka Medenčević. Hvala…
IZLOŽBA “ZÁHADA SARAJEVSKÉ HAGADY” OD 28-06. DO 28-08-2012, JERUZALEMSKÁ SYNAGOGA, PRAG
Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.
Knjiga je, ili kao miraz, ili kao mito, ili jednostavno kao dio imovine onih koji su tražili svoje mjesto pod suncem, dospjela u Bosnu i Hercegovinu, u grad Sarajevo. U tom evropskom Jerusalemu, gdje Jevreji žive sa ostalima od 1565. godine, Hagada je doživjela svoju svjetsku slavu.
Sarajevska Hagada je zajedno sa Jevrejima napustila Španiju još u 15. vijeku, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji. Nastala je negdje u sjevernoj Španiji, u drugoj polovini 14. vijeka, dakle poslije 1350. godina.
Sadržaj sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, veličine 16,5×22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.
Kada se Hagada otvori, već prva slika zbunjuje. Zamislite u XIV stoljeću prikazati zemlju okruglom! Pa zbog takvog “zločina” Giordano Bruno je 200 godina kasnije gorio na lomači, a naši autori su je uzeli kao gotovu stvar i ponovili u svakom danu stvaranja.
10.4. smo u Židovskom Centru, kao najavu sarajevske Hagade, predstavili knjigu, koja govori o njoj.
10.04.2012.
„Ovo je vjerovatno najposjećenija i najbolje organziovana kulturna akcija koju smo ovdje ikada imali“, bio je komentar osoblja Obrazovnog i kulturnog centra Židovskog muzeja ( „Vzdělávací a kulturní centrum Židovského muzea“). Naime, tog 10.4.2012 prostorije ovog centra su bile premale da prime sve one koje su htjeli saznati nešto više o Sefardskom kulturnom naslijedju, a centralna tema programa bila je prezentacije knjige „Stvořitelé a spasitelé“ (kod nas prevedena pod naslovom „Narod knjige“), autorice Geraldine Brooks.
Ovo druženje uz Sefardsku tradiciju započelo je vrlo interesantním predavanjem Kateřina García – „500 godina Židovskeog španskog jezika na Balkanu“. Pored historijata razvoja (ujedno i konzerviranja) španskog jezika u komunama Sefardskih Židova, vidjeli smo i historijski kontekst njihovog egzila iz Španije do zemalja Južne Evrope i Balkana od 1492. godine.
Knjiga „Stvořitelé a spasitelé“ bila je predstavljena kao „Misterija Sarajevske Hagade“. Na uvodu je Mirjana Orozović pročitala tekst Sabine Čabaravdić o dolasku Sefarda u BiH, kao i kontekstu nastanka Hagade i njene vrlo burne sudbine i načina prežiljavanja.
Iako knjiga sadrži niz fikcija i vlastitih autorskih interpretacija historijskih fakata, to ništa ne mijenja na činěnici da se radi o izuzetno zanimljivoj i prekrasnim stilom napisanoj knjizi.
Citate iz knjige čitala je prevoditeljica Hana Zahradníková. Reakcija publike bila je vrlo emotivna.
Za posebnu ljepotu i duh cijelog ovog večera zaslužni su sestre Kateřina i Barbora García te Predrag Duronjić, koji su prostor izmedju čitanja citata iz knjige izveli nekoliko tradicionalnih Sefardskih pjesama.
Kroz cijeli program nas je vrlo lijepo provodio Nikola Orozović, koji je na kraju zhvalio svim prisutnim (a posebno organizatorki Jasenki Medenčević i njenim saradnicima)na ovom prekrasnom kulturnom dogadjaju uz poziv na sljedeće druženje 28.6.2012, kada će biti izložba Sarajevske Hagade u Jeruzalemskoj sinagozi u Pragu.
Knjiga „Stvořitelé a spasitelé“ svakako zaslužuje, ne samo da se pažljivo pročita i dodatno istražuje, ali sigurno i da bude obavezan dio naših kućnih biblioteka, kao svjedočanstvo o našoj bogatoj prošlosti i ljudskoj upućenosti jednih na druge.
Baš onako, kao što je Hagada sastavni dio židovskog duhovnog života.
Fotogaleria
